Ove godine u odnosu na prethodnu godinu žetva strnih žita i uljane repice započela je nešto ranije, koncem lipnja mjeseca što je uvjetovalo izuzetno toplo i suho vrijeme i ovih dana privodi se kraju. Trenutno se skidaju površine koje su zasijane tritikalom i zobi, a očekuje se da će se žetva strnih žita završiti do kraja tjedna. Raspoložive žetvene površine pod strnim žitima i uljanom repicom iznose cca 5.000 ha od čega je pod pšenicom 3.000 ha, ječmom 1.000 ha, tritikalom 500 ha, zobi 50 ha i uljanom repicom 250 ha.Kad su u pitanju prinosi oni se kod ječma i tritikala kreću od 5 tona pa do sedam tona, kod uljane repice 4 do 4,5 tone a kod pšenice od 3 tone pa do 8 tona.Napominjemo da su prinosi kao i kvaliteta kod pšenice šaroliki od parcele do parcele, od polja do polja. Hektolitar pšenice se kretao od 70 pa do 83 i više, a u prosjeku 50% hektolitar se kretao ispod 76 a 50% iznad 76.Ovakva šarolikost u kvaliteti uvjetovana je pojavom bolesti zbog loših vremenskih uvjeta u vrijeme klasanja te zaštita od bolesti nije na vrijeme obavljena a s druge strne kod mnogih proizvođača zaštita od bolesti nije uopće ni obavljena. Navodeći prethodno na pšenici su se pojavile bolesti kao što su smeđa pjegavost lista, smeđa hrđa lista, žuta hrđa pšenice, pepelnica te fuzarijska palež klasa. Pored gore navedenih bolesti ove godine pojavila se i bolest trulež korijena – crna noga a razvoju ove bolesti pogodovalo je vlažno i hladno proljeće te rano i suho ljeto, nedostatak fosfora u tlu a posljedica zaraze korijena je svijetlo žuti klas sa šturim zrnima što se na našim poljima i te kako moglo vidjeti. Proizvođačima se savjetuje da na ovim parcelama obavezno provodu mjeru plodoreda dvije do tri godine, spaljivanje strništa, uzgoj leguminoza ili kukuruza kao pred usjeva.Međutim postoji i drugi problem da je kod proizvođača zaštita klasa postala uobičajena mjera a mjera zaštita lista se uopće ne provodi što ima za posljedicu ogromne gubitke u prinosu pa čak i do 40%. Proizvođačima se savjetuje da u narednoj sjetvenoj sezoni povedu računa o gore navedenom u svezi zaštite kao tehnološke mjere, te da mjeru zaštite lista uvedu kao redovnu mjeru kao što je mjera zaštite klasa od fuzarijske paleži klasa iz razloga da se sačuva list zastavičar i najmanje dva lista ispod njega kako bi dobili dobar i kvalitetan urod pšenice.
Glede svega gore navedenog vezano za prinose strnih žita i njihovu šarolikost kako u pogledu roda i kvalitete, vremenskih uvjeta, provođenja agrotehničkih mjera, možemo reći da su prinosi dosta solidni i da proizvođači mogu biti zadovoljni te da navedene savjete shvate ozbiljno kako bi u narednoj žetvi osigurali sebi dobar i stabilan prinos a samim tim i dobit.
Odjel poljoprivredno – stručne službe
Muhidin Emić
