U sezoni 2019./20. strna žita zasijana su nešto manje nego prethodnih godina kao rezultat sve većeg povećanja površina pod sojom. Soja kao kultura ponovo se vratila na posavska polja što je itekako bitno, ne samo sa stanovišta u strukturi plodoreda radi popravke kvalitete samog tla, nego i potrebe u ishrani stoke. S druge strane rezultat povećanja površina pod sojom jeste i otkup soje od strane poduzeća koje se bavi proizvodnjom jestivog ulja iz sjemena sve tri uljarice i proizvodnjom proteinske sačme (siguran plasman i ugovorena cijena).
Ova sezona što se tiče same sjetve strnih žita započela je dobro jer su vremenski uvjeti početkom listopada bili skoro idealni, ali u drugoj polovini mjeseca nastao je sušni period gdje su proizvođači imali velikih poteškoća kako kod osnovne obrade, sjetvene pripreme i same sjetve. U ovakvim uvjetima tijekom sušnog perioda došlo je do produženja samog klijanja i nicanja usjeva strnih žitarica, pogotovo pšenice, te su se na poljima mogle uočiti oaze kojima je loše nicanje ili nikako, a pojedini proizvođači su iste takve morali presijavati.
Trenutni vremenski uvjeti s temperaturama koje su oscilirajuće (jutarnje od -8 do -2 °C i dnevne 8 do 10 °C), bez snježnog pokrivača neće naškodit kod pšenice koja je razvila dva do tri lista ako je dobro ishranjena i ukorijenjena, te ako je prošla period kaljenja može podnijeti temperature i do -25 °C.
Međutim, obzirom na raznolikost i šarenilo na terenu jer ima i takvih parcela gdje je kasnila sjetva (promašeni sjetveni rokovi), i gdje je usjev još u nicanju moglo bi doći do blagog oštećenja pogotovo na parcelama zasijanih ječmom, a ta oštećenja se primjećuju već na vrhovima listova jer je srednje otporan na niske temperature.
Napominjemo da pored navedenih kultura u strukturi sve značajnije mjesto zauzima i uljana repica koja je u jesen prethodne godine zasijana na površini od cca 300 ha i za sada je usjev uljane repice u odličnom stanju.
Navodeći sve gore navedeno poljoprivrednim proizvođačima se preporuča da na vrijeme sprovedu punu tehnologiju, počevši od same prihrane (usjeve prihranjivati u dva obroka), pa do zaštite od korova, biljnih bolesti i štetnika kao neizostavnih mjera u njezi istih, kako bi ostvarili što bolji prinos, a samim tim i profit, izvijestio je Šef odsjeka PSS-a Muhidin Emić, dipl. ing. polj.
