U posljednjoj deceniji utvrđeno je značajno globalno zatopljenje, koje za posljedicu ima promjenu klime i u našoj zemlji. Na domaće životinje, negativan utjecaj imaju visoke temperature, posebno u ljetnom periodu, u suštini domaće životinje su osjetljivije na više nego na niže temperature.
Na termoregulaciju životinja značajan utjecaj imaju temperatura, vlažnost i strujanje zraka. Životinje se mogu duži period držati u uvjetima visoke temperature pod uvjetom da je relativna vlažnost zraka niska, jer u uvjetima visoke vlažnosti zraka odavanje toplote je otežano i u organizmu životinja dolazi do nakupljanja viška toplote. Kao posljedica ovih nepovoljnih čimbenika može doći do toplotnog udara – toplotni stres, jer pri visokoj vanjskoj temperaturi i vlažnosti zraka svi mehanizmi koji treba da obore temperaturu tijela nisu u stanju da to ostvare.
Različite vrste domaćih životinja različito podnose visoke temperature. U tom smislu najmanje su osjetljivi konji, jer imaju mogućnost obilnog znojenja zbog izuzetne aktivnosti znojnih žlijezda. Za razliku od konja goveda teže podnose vrućinu, perad je vrlo osjetljiva na visoke temperature jer nema znojnih žlijezda a višak toplote odaje putem disanja i opuštanjem krila. Iako posjeduje znojne žlijezde svinje teško podnose visoke temperature, jer se ne znoje dovoljno, a pri tome i masno tkivo sprečava odavanje viška toplote. Koze veoma teško podnose toplotu.
Nepovoljno djelovanje visokih temperatura na domaće životinje ogleda se kroz promjene i narušavanje produktivnosti, reprodukcije ishrane ponašanje i dr.
Kod visoko produktivnih krava dolazi do pada proizvodnje mlijeka i do 50% uslijed smanjenog apetita, životinje ubrzano dišu imaju povišenu temperaturu i uočavaju se uznemirenost i nervoza, slična situacija je i sa ostalim vrstama domaćih životinja.
Svinje su, za razliku od goveda, osjetljivije na promjene temperature. Tako je za njih optimalna temperatura zraka 16-20°C, uz relativnu vlažnost zraka od oko 80% i uz stvaranje pogodne mikroklime koju, uz temperaturu i uz vlažnost zraka, čine i brzina strujanja i sastav zraka, te svjetlost.
Stručnjaci ističu da je temperatura zraka jedan od najvažnijih čimbenika mikroklime. Ona utječe na rast, iskorištavanje hrane, kvalitetu proizvoda i rezultate razmnožavanja svinja. Stoga je veoma važno uspostaviti optimalnu temperaturu staništa i optimalnu temperaturu u biozoni životinje.
Ako temperatura prelazi određene granice, ugrožava se zdravlje i ponašanje životinje. To direktno utiče na rezultate proizvodnje. Prasad su vrlo osjetljiva na niže temperature od optimalnih zbog nedovoljno razvijenog mehanizma termoregulacije. Posljedica je smanjena otpornost prasadi prema uzročnicima bolesti.
Termoregulacijski mehanizam počinje sistemski da funkcionira od 12. dana života. Stoga je i najkritičniji period u životu prasadi tijekom prašenja i u prvih nekoliko dana poslije. Poznato je da oko 80% ukupnih gubitaka nastaje upravo u tom periodu, navode stručnjaci, dodajući da visoka temperatura zraka negativno utiče i na tov svinja. Ona može prouzrokovati smanjenje dnevnog prirasta za više od 20%.
Na variranje kritičnih temperatura za svinje utječe: starosna dob, tjelesna masa, način držanja, vrsta hrane, vrsta poda, brzina strujanja zraka u objektu.
Ukoliko to okolnosti dozvoljavaju veoma je korisno hlađenje životinja koje se obavlja prskanjem raspršenim mlazom vode.
Pomoćnica ministra poljoprivrede
u Sektoru za poljoprivredu
Manda Oršolić
