Na poljoprivrednim površinama Županije Posavske ratari privode kraju završne jesenske radove. Vremenske prilike posljednjih 20-tak dana značajno su olakšale obavljanje mnogih radova u polju kao što je žetva soje i berba kukuruza, te pred sjetvena priprema tla i sjetva ozimih kultura. Utjecaj ljetne suše i obilnih jesenskih kiša, poglavito krajem rujna i tijekom listopada, značajno su utjecali na stanje usjeva soje i kukuruza, a time i na sam prinos, te rokove žetve.
-Proljetne kulture poput soje i kukuruza trpjele su tijekom srpnja i kolovoza posljedice visokih temperatura ( do 40 °C) i izostanak padalina, što je utjecalo na oplodnju i nalijevanje zrna, a u konačnici i na smanjenje samog uroda. Na smanjenje prinosa u velikoj mjeri, osim sušnog perioda, utjecali su i neprimjenjivanje agrotehnike u punoj mjeri, adekvatnog sortimenta, kao i fizičke osobine samog zemljišta. S druge strane, obilne padavine tijekom mjeseca listopada produžile su vegetaciju ovih kultura, odnosno utjecale su na povećanje vlage tijekom faze fiziološke zriobe zrna koja je pomjerila rokove žetve i uzrokovala pljesnivost samog zrna. Pljesnivost je posebice bila izražena na zrnu soje što je direktno utjecalo na kvalitetu i kvantitetu samog prinosa. Stoga, možemo zaključiti da su ove godine prinosi kukuruza i soje u prosjeku umanjeni za 40-50 %, pojašnjava Nada Ević iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vlade Županije Posavske.
Obilne jesenske kiše utjecale su i na rokove sjetve ozimih kultura kao što su pšenica i ječam. Jedan od problema je što soja nije skinuta sa polja, a odlična je predkultura za pšenicu i ječam, a većina posavskih ratara upravo sije žitarice poslije soje. Sjetva ozimih kultura izvan optimalnog roka izravno se dovodi u vezu sa smanjenjem prinosa. No, od sjetve se ne treba odustati, obratiti pozornost na normu sjetve koju treba povećati za 10-20% i izabrati sorte kraće vegetacije koje su tolerantnije na kasnu sjetvu, savjetuju iz resornog ministarstva.
